O voću i povrću

Poreklom je iz Južne Amerike i i dalje se tamo najviše uzgaja.

Iako nije opšte poznato ananas je jako bogat vitaminom C i 100g ananasa je dovoljno da nam pruži potrebnu dnevnu dozu, ista količina ananasa će nam pružiti i oko 50% potrebne dnevne doze Magnezijuma.

Ananas pomaže u odbrani organizma pošto je bogat antioksidantima koji smanjuju količinu slobodnih radikala u našem organizmu.

Bromelain enzim koji se nalazi u ananasu pomaže razgradnji proteina na prostija jedinjenja u našem probavnom traktu.

Ananas pomaže u odbrani organizma i kod povišene temperature a konzumiranje ananasa je dobro posle hirurških intervencija i nakon obimnog vežbanja.

Bobičasto voće koje se iz Severne Amerike proširilo po istočnoj Evropi poslednjih decenija.

Ima dejstva na smanjenje rasta malignih ćelija i po tome je opšte poznata. Pored toga aronija ima blagotvorna dejstva na dijabetičare kao i kod poboljšanja imunog sistema.

Važi i za voće koje ima pozitivne efekte na zdravlje jetre.

Najpoznatiji je kao glavni sastojak Pesta i veoma rasprostranjen u Mediteranskoj kuhinji ali Bosiljak se odlikuje i velikim sadržajem Kalcijuma, vitamina K i antioksidanasa. Bosiljak ima blagotvorna dejstva kod prehlada i pomaže kod povišene temperature, i poboljšava imunitet organizma.

Naročito se preporučuje pušačima obzirom da utiče na smanjenje slobodnih radikala u organizmu.

Neke studije pokazuju da ima pozitivna dejstva na smanjenje šećera u krvi i da pomaže kod starenja kože.

Brokoli je namirnica sa ukusom koje se ne sviđa mnogim ljudima. Ali Brokoli je takođe namirnica koja je bogata sulforafanom jedinjenjem koje pomaže kod raka naročito pluća i debelog creva, tako što blokira enzim HDAC koji pospešuje rast malignih ćelija.

Brokoli je bogat folatima kao i vitaminom K – samo jedna šoljica iseckanog brokolija obezbeđuje više od 92 mikro grama što je više od dnevnih potreba odraslog čoveka.

Celer je namirnica koja je naročito rasprostranjena na severu i istoku Evrope i dostupna je preko cele godine pošto se lako održava tokom zime. Bogat je vlaknima kao i vitaminima B6, C i K kao i mikroelementima gde treba izdvojiti Fosfor, Kalijum i Magnezijum.

Celer ima blagotvorna dejstva na rad probavnog trakta i varenje. Takodje je veoma pogodan za jačanje kostiju usled velikog sadržaja fosfora i vitamina K.

Cimet je biljka koja potiče sa Kariba i Južne Amerike a koristili su je još drevni Egipćani.

Cimet pomaže u spuštanju nivoa holesterola u krvi a dokazano je da ima povoljna svojstva kod srčanih bolesnika. Pomaže kod varenja jake, tj masne hrane.

Cimet pogoduje sprečavanju gljivičnih infekcija u organizmu.

Najčešće se koristi u obliku praha ili esencijalnih ulja.

Cvekla opštepopularna salata na našim podnebljima uzgaja se u Srbiji i koristi u svakodnevnoj ishrani najčešće kuvana. Koren cvekle je bogat prostim šećerima glukozom i fruktozom, kao i mineralima i vitaminima (vitamin B9, gvoždje, magnezijum…)

Smatra se da cvekla pomaže ljudima kod vežbi i fizičkog napora zbog toga što ima povećan sadržaj neorganskih nitrata koji potpomažu u boljem iskorišćenju kiseonika iz krvi.

Đumbir potiče iz Kine i tamo se već vekovima koristi u tradisionalnoj medicini. Od djumbira koristimo koren odnosno rizom.

Odličan je u borbi protiv različitih vrsta mučnina, kao i protiv bolova u mišićima, a može pomoći i u ublažavanju menstrualnih bolova.

Đumbir ima blagotvorna dejstva na smanjenje masnoća u krvi i poboljšanje LDL holesterola (dobrog holesterola).

Grejpfrut je nastao u 18om veku ukrštanjem Pomela i Pomorandže.

Grejp je niskokalorično voće bogato vitaminima A i C, odlično je kod dijabetesa zato što ima nizak glikemijski indeks.

Zbog visokog sadržaja vitamina C pomaže stvaranju kolagena u našem organizmu koji posle toga pomaze zaštiti naše kože naročito po sunčanim danima.

Jabuka je od davnina uzgajana na našem podneblju. U ishrani je najčešće koristimo kao svežu ali se od nje prave i različite vrste kolača.

Jabuka je bogata vodom i vitaminima, dobar je izvor polifenola koji važe za veoma zdrava jedinjenja.

Smatraju se i prirodnim pre-biotikom pošto sadrže pektin koji služi kao hrana dobrim bakterijama u našoj crevnoj kulturi.

Jabuka usled svog sastava ima blagotvorna dejstva na zdravlje kostiju, pomaže kod očuvanja funkcija mozga.

Voće predivnog ukusa koje većina ljudi obožava. Jagode su bogate polifenolima i antioksidantima i jako povoljno utiču na poboljšanje opšteg stanja organizma a naročito kardiovaskularnog sistema.

Usled visokog sadržaja Kalijuma pomažu kod regulisanja visokog krvnog pritiska.

Jagode ne oslobadjaju brzo šećere u krvotok tako da su idealno voće za dijabetičate i kod ljudi koji su na dijeti.

Karfiol je kupusasta biljka bogata vlaknima i vitaminom B.

Otkriveno je da pomaže u radu probavnog trakta kao i da utiče na smanjenje nivoa holesterola u krvi.

Sadrži holin jedinjenje koje pomaže u održavanju ćelijskih membrana kao i kod funkcionisanja nervnih završetaka.

Biljka slična kupusu bogata antioksidantima, vlaknima kao i kalcijumom, vitaminima C i K.

Pogodan je za ljude sa srčanim problemima i povišenim pritiskom pošto ima povećan sadržaj kalijuma. Takodje pomaže kod zarastanja kostiju nakon preloma.

Zbog visokog sadržaja antioksidanasa odličan je kod malignih oboljenja.

Kelj sadrži Lutein i zeaksantin koji su dobri za poboljšanje vida.

Biljka koja je veoma rasprostranjena na našem podneblju i to uglavnom kako korov. No, poznata je još is drevnog Egipta gde su je koristili za tretiranje Artritisa, a za to se koristi i danas.

Kopriva je biljka neprijatna na dodir tj. „žari“ kada se pipne i to potiče od dlačica na listu koje su bogate različitim hemijskim jedinjenjima. Neka od tih jedinjenja su acetilhlorin i seratonin.

Kopriva može da ublaži negativne efekte kod sezonskih alergija a takođe ima pozitivan uticaj na prostatu, naročito kod benignih oboljenja.

Iako ga svi smatraju povrćem krastavac je zapravo voće.

Niske je kalorijske vrednosti ali bogat važnim mineralima i vitaminima, na primer jedan krastavac pruža 62% preporučene dnevne doze vitamina K za odraslu osobu.

Krastavac sadrži flavonide i tanine koji imaju izražena antioksidantna svojstva. Visok sadržaj vode i skoro nulti sardžaj masti ga čine odličnim sastojkom ishrane pri dijetama. Krastavac takodje ima blagotvorna dejstva na regulisanje nivoa šećera u krvi.

U našem narodu je poznatija kao začin ali se Kurkuma koristi i kao medikament u ajurvedskoj medicini. Zbog svog jakog i veoma specifičnog ukusa retko se koristi u sirovom obliku.

Kurkuma sadrži turmarin i kurkumin ekstrakte koji pomažu kod oboljenja kao što su reumatoidni artritis.

Kupus je zeljaska biljka koju vrlo često poredimo sa salatom, ali u stvari on je bliži kelju ili brokoliju.

Vekovima se gaji na našim prostorima i koristimo ga u ishrani na razne načine.

Kupus je odličan učesnik dijeta pošto ima male nutritivne vrednosti.

Kupus sadrži supstance koje pomažu ljudima i životinjama prilikom primanja manjih doza radijacije. Stoga se jako često primenjuje kod pacijenata koji su na terapiji zračenjem nakon ili pre opracije kancera. Takođe kupus ima antikancerogena svojstva.

Više o kupusu možete pročitati ovde.

 

Limun je voćka koja je takodje široko rasprostranjena po svetu, uzgaja se uglavnom u toplijim predelima.

Jedan limun zadovoljava oko 50% dnevne potrebe za vitaminom C u ljudskom organizmu.

Pored vitamina C limun je bogat i limunskom kiselinom i zbog toga ima blagotvorna dejstva na prevenciju stvaranja kamena u bubrezima a pomaže i kod srčanih problema i smanjenja telesne težine.

Majčina dušica je biljka iz mediteranskog podneblja poznata od davnina po svojim lekovitim i blagorodnim svojstvima.

Ima povoljna dejstva na sprečavanje visokog krvnog pritiska kao i kod stomačnih problema.

U nekim studijama se pojavljuje podatak da konzumiranje Majčine dušice utiče na smanjenje rezistentnosti bakterija na poznate antibiotike kao što je Penicilin.

Širokorasprostranjena biljka sa karakterističnim mirisom koji podseća na limun.

Matičnjak ima fantastična umirujuća svojstva i pomaže kod povećanog stresa i anksioznosti. Može pomoći i kod nesanica. Ima blagotvorno dejstvo na opuštanje mišića.

Pomaže kod smanjenje bolova tokom menstruacije i ublažava simptome PMS-a.

Nana je biljka poznata čovečanstvu hiljadama godina i svi je dobro poznajemo po njenom blagotvornom dejstvu na stomak i probavni trakt.

Nana sadrži Rosmarinsku kiselinu polifenol koji ima uticaj na smanjenje simptoma astme i pozitivno utiče na smanjenje alergija. Zbog sadržaja Mentola povoljno utiče na razbijanje sekreta u disajnim putevima.

Nar je bogat antioksidansima kao i vitaminom C (jedan nar pokriva 40% dnevnih potreba za vitaminom C odrasle osobe).

Zbog antioksidantnih svojstava veruje se da je blagotvoran za obolele od raka kao i od Aldshajmerove bolesti.

Skorašnje studije pokazuju da dnevno konzumiranje soka od Nara utiče na poboljšenje pamćenja.

Svima dobro poznata biljka koju uglavnom koristimo kao začin, no osim specifičnog ukusa peršun ima i svoja blagotvorna svojstva. To je biljka sa jednim od najvećih sadržaja flavonida Miricetin koji važi za jedinjenje koje pomaže u sprečavanju raka. Takođe daje dobre rezultate u smanjivanju šećera u krvi i sprečavanju insulinske rezistencije.

Vitamin K pomaže u apsorpciji kalcijuma u našem organizmu i omogućava jačanje kostiju, peršun je bogat vitaminom K – 10tak strukova peršuna je dovoljno da unesemo dnevnu potrebu za ovim vitaminom.

Voće koje je najrasprostranjenije na svetu, iako se ne gaji kod nas može se naći u prodavnicama i na pijacama tokom cele godine.

Pomorandže sadrže visok sadržaj vode i bogate su vitaminima i mineralima, treba izdvojiti kalijum koji je veoma pogodan za srčane bolesnike, kao i visok sadržaj vitamina C koji poboljšava imunitet – jedna pomorandža je dovoljna da zadovolji dnevnu potrebu ljudskog organizma za ovim vitaminom.

Limunska kiselina koja se nalazi u pomorandži pomaže prevenciji stvaranja kamena u bubrezima. Visok sadržaj vitamina C i limunske kiseline poboljšavaju apsorpciju gvožđa iz hrane i tako indirektno pomažu poboljšanju krvne slike.

Namirnica koja nije baš česta na trpezama u ovom delu sveta ali svakako veoma zdrava i ukusna.

Prokelj sadrži visok sadržaj vitamina naročito C i K te pomaže kod zarastanja kostiju nakon preloma. Takođe sadrži antioksidant Alfa Lipoidnu Kiselinu (ALA) koja pomaže osobama sa dijabetesom da bolje kontrolišu nivo šećera u krvi.

Ima i blagotvorna dejstva na očuvanje zdravlja i svežine naše kože kao i na očuvanje vida tj. smanjuje rizik od katarakte.

Pored svega ovoga Prokelj je namirnica sa niskim nutritivnim vrednostima što ga čini idealnim za dijete.

Široko rasprostranjena namirnica na našem podneblju i koristi se kako sirova tako i kuvana na različite načine.

Šargarepa je bogata vlaknima kako i čitavim nizom vitamina i minerala, treba izdvojiti visok sadržaj Beta karotena koje se u našem organizmu pretvara u vitamin A, koji je pak važan za rast, razvoj i jačanje imuniteta.

Šargarepa u sirovom obliku bez obzira što je bogata ugljenim hidratima ima nizak GI (glycemic index) što je mera koliko brzo dolazi do povećanja šećera u krvi nakon konzumiranja hrane.

Spanać potiče još iz drevne Persije odakle se proširio po celom svetu. Biljka je bogata vitaminom K1 koji je veoma važan za zgrušavanje krvi, takodje sadrži i folnu kiselinu, gvoždje i kalcijum i vitamin E.

Spanać ima blagotvorna dejstva na smanjenje nivoa slobodnih radikala u organizmu obzirom da je bogat antioksidansima.

Zbog povećanog sadržaja zeaksantina i luteina ima blagotvorno dejstvo na ljudko oko tj štiti oči od štetnih uticaja sunčevog zračenja.

Takodje jedno od rasprostranjenih povrća na našem prostoru. Tikvice su bogate vlaknima i različitim mineralima i vitaminima gde se izdvajaju Lutein, Zeaksantin i beta karoten koji pomažu kod održavanja dobrog vida, izgleda kože kao i kod nekih oblika raka prostate.

Tikvice sadrže rastvorljiva vlakna koja povoljno uticu na bakterije iz crevne flore i pomažu boljem varenju i pražnjenju.